Zašto su internetske prevare sve češće? S porastom korištenja interneta za svakodnevne aktivnosti, poput kupovine, bankarstva i komunikacije, raste i broj internetskih prevara.

Prevaranti koriste sofisticirane metode kako bi iskoristili nepažljive korisnike, čineći online sigurnost važnijom nego ikada prije. HNB, Porezna uprava, Zračna Luka Split, Hrvatske vode i HAK neki su od poznatih poslovnih subjekata čija su web sjedišta bila hakirana u posljednje dvije godine. Ukupno je ovakvih napada bilo više od 30 u 2023. godini.

NIS2 je direktiva koja predstavlja dosad najopsežniju EU direktivu o kibernetičkoj sigurnosti. Nastavno na nju, stotine tisuća EU organizacija morat će ponovno procijeniti svoje stanje kibernetičke sigurnosti.

Što su internetske prevare?

Internetske prevare su zlonamjerne aktivnosti osmišljene za krađu osobnih podataka, financijskih sredstava ili identiteta korisnika putem digitalnih kanala.

Vrste prevara i kako djeluju:

• Phishing – lažni e-mailovi ili poruke koji traže osjetljive informacije.
• Lažne online trgovine – web stranice koje privlače korisnike nevjerojatnim ponudama, ali ne isporučuju robu.
• Prijevare na društvenim mrežama – lažni profili ili oglasi koji pokušavaju prevariti korisnike na klikanje na zlonamjerne poveznice.

Što je cyber security?

Cyber sigurnost (eng. cyber security) bori se protiv kibernetičkog kriminala (cyber scams). Cyber security (kibernetička sigurnost) odnosi se na praksu zaštite sustava, mreža, uređaja i podataka od cyber prijetnji, poput neovlaštenog pristupa, krađe podataka, cyber napada ili oštećenja informacija. Njegov cilj je osigurati povjerljivost, cjelovitost i dostupnost informacija.

Najčešće vrste internetskih prevara

• Phishing
• Prevaranti šalju e-mailove koji izgledaju kao da dolaze od legitimnih institucija, poput banaka, tražeći od korisnika da unesu svoje podatke.
• Lažne ponude i popusti
• Web stranice koje nude proizvode po nerealno niskim cijenama kako bi privukle kupce.
• Prijevare s nagradnim igrama
• Lažne obavijesti o osvojenim nagradama koje traže uplatu za “troškove dostave.”
• Prijevare na društvenim mrežama
• Oglasi koji vode na zlonamjerne stranice ili lažni profili koji traže prijateljstvo kako bi došli do osobnih podataka.

Kako prepoznati internetske prevare?

Kriminalci se služe društvenim inženjeringom kako bi ostvarili različite ciljeve, uključujući prikupljanje osobnih podataka, preuzimanje kontrole nad računima, krađu identiteta, pokretanje nezakonitih plaćanja ili poticanje aktivnosti koje nisu u vašem interesu, poput slanja novca ili dijeljenja povjerljivih informacija.

Dovoljan je samo jedan nepromišljen klik da ozbiljno ugrozi sigurnost.

Obratite pozornost na sljedeće znakove:

• Neobične e-mail adrese ili URL-ove koji izgledaju legitimno, ali sadrže dodatna slova ili brojeve.
• Ponude koje su “predobre da bi bile istinite.”
• Hitne poruke koje zahtijevaju brzu reakciju, poput unosa lozinke ili plaćanja.
• Nedostatak sigurnosnih oznaka na web stranicama (npr. “https” u URL-u).

Kako prijaviti internetsku prevaru?

Prijavite prevaru lokalnim vlastima, vašoj banci ili nacionalnom centru za računalnu sigurnost, poput CERT-a. Koji su najbolji alati za online sigurnost? Pouzdani antivirusni programi, VPN-ovi i alati za upravljanje lozinkama pomažu u zaštiti vaših podataka.

Što učiniti ako sam slučajno kliknuo na sumnjivu poveznicu? Odmah pokrenite skeniranje uređaja antivirusnim programom i promijenite lozinke važnih računa.

Mogu li vratiti izgubljeni novac nakon prevare? Ovisi o situaciji i banci, ali prijava problema odmah povećava šanse za povrat sredstava.

Koraci za zaštitu od internetskih prevara

• Koristite snažne lozinke! Osigurajte da vaše lozinke budu složene i jedinstvene za svaku platformu.
• Aktivirajte dvofaktorsku autentifikaciju! Ova dodatna sigurnosna mjera štiti vaše račune čak i ako netko otkrije vašu lozinku.
• Provjerite sigurnost web stranica! Prije unosa podataka provjerite ima li web stranica sigurnosni certifikat SSL (ikona lokota u pregledniku).
• Ignorirajte sumnjive poruke! Ne klikajte na poveznice u e-mailovima od nepoznatih pošiljatelja i ne preuzimajte privitke.
• Koristite antivirusne programe! Redovito ažurirajte svoj uređaj i koristite pouzdane antivirusne alate.
• Koristite VPN! VPN (Virtual Private Network) može pomoći u smanjenju rizika od cyber napada, poput presretanja podataka ili pokušaja krađe identiteta na nesigurnim mrežama. VPN šifrira vašu internetsku vezu, što osigurava da vaši podaci (poput lozinki, financijskih transakcija i osjetljivih informacija) ostanu zaštićeni, čak i kada koristite nesigurne javne Wi-Fi mreže.

Što učiniti ako ste žrtva prevare?

Ako ste prevareni, odmah poduzmite sljedeće korake:

1. Prijavite prevaru! Obratite se lokalnim vlastima ili specijaliziranim institucijama, poput CERT-a (Computer Emergency Response Team).
2. Promijenite lozinke! Odmah promijenite lozinke svih ugroženih računa.
3. Obratite se banci! Ako su financijski podaci kompromitirani, kontaktirajte banku i zamrznite račune ako je potrebno.
4. Obavijestite druge! Podijelite svoje iskustvo kako biste pomogli drugima da izbjegnu slične prijevare.

Kako educirati druge o internetskim prevarama?

Podizanje svijesti o online sigurnosti ključno je za smanjenje rizika:

• Dijelite provjerene informacije na društvenim mrežama.
• Organizirajte edukacije u zajednici ili na radnom mjestu.
• Potaknite ljude da budu oprezni s osobnim podacima na internetu.

Za kraj…

Internetske prevare postaju sve sofisticiranije, ali uz odgovarajuće znanje i mjere opreza možete zaštititi sebe i svoje podatke. Redovito provjeravajte sigurnost svojih online aktivnosti i educirajte druge kako biste zajedno stvarali sigurnije digitalno okruženje.